Britanski znanstvenici su, istraživajući dno oceana na Karibima, otkrili zapanjujući niz hidrotermalnih otvora koji se nalaze na gotovo pet tisuća metara dubine, odnosno najdublji su ikada pronađeni, javlja BBC.
Hidrotermalni otvori nalaze se u blizini oceanskih hrptova, a posljedica su pomicanja tektonskih ploča te ispuštaju jedan dio unutrašnje topline Zemlje.
Pokretanje tektonskih ploča stvara pojavu produženja i nanosa na nivou oceanskih hrptova, kao i generiranja pukotina u Zemljinoj kori. Morska voda može se infiltrirati i grijati u blizini magme. Pod utjecajem temperature i pritiska, tekućina se uzdiže do morskog dna. Ona otapanjem postane kisela i puna metala u dodiru sa okolnim stijenama (temperatura i vrlo visok tlak povećavaju snagu otapanja vode). Zatim, za vrijeme ispuštanja, u dodiru sa hladnom morskom vodom, minerali iz tekućine se talože i formiraju mineralne građevine usporedive sa dimnjacima.
Hidrotermalne tekućine su bogate otopljenim plinovima (sumporovodik, metan, ugljični monoksid, ugljični dioksid i vodik) i metalima (silicij, mangan, željezo, cink). Sastav i fizičko-kemijske karakteristike hidrotermalnih tekućina su posljedica temperature i vrste stijena kroz koje je tekućina prošla.
Hidrotermalni dimnjaci hrane oceane željezom (50 000 t/an) čime pospješuju rast fitoplanktona. Značajni su sudionici u prirodnom ispuštanju ugljičnog dioksida. Posebno su važni u Južnom ceanu gdje hrane 20 000 tona fitoplanktona. Međutim, samo 0,2% željeza iz vrelih podvodnih izvora ostaje topljivo.
Strukture evoluiraju s vremenom, ali su prolazne: dimnjaci traju od 10 do 100 godina. Oni mogu propasti, a kanali se mogu ugušiti mineralima. Aktivno područje uz hrbat može se pomaknuti i uzrokovati nastanak novih dimnjaka i nestanak starih. Dakle, mjesto koje su znanstvenici identificirali može nestati prije nego se oni vrate na novu misiju.
Hidrotermalni otvori ispod Kariba “crni su dimnjaci” visine i do 10 metara, a koji su uhvaćeni okom kamere daljinski upravljanog vozila s jednog istraživačkog broda. “Zapanjujući prizor”, komentirao je jedan znanstvenik.
Prije hidrotermalnih otvora na Karibima, pronađeni su oni pod Kajmanskim otočjem za koje se mislilo da su najdublji na svijetu. Konkretno, radilo se o otvoru poznatom pod nazivom Beebe koji se nalazi na 4.968 metara dubine.
Prije 1977. godine, morsko se dno smatralo pustinjom bez primarne proizvodnje fotosinteze. Otkriće ekosistema povezanih sa hidrotermalnim izvorima je dramatično povećalo naše znanje biologije, a promijenilo je i naše mišljenje kako je makroskopski život nemoguć bez svjetlosti.
Na nivou hidrotermalnih izvora, primarnu proizvodnju obavljaju himiosintetički mikroorganizmi. Ovi himiolitotropni organizmi koriste kemijsku energiju iz otopljene soli za obavljanje funkcije fotosinteze kod biljaka. Oni čine prvu kariku u prehrambenom lancu, a njih jedu primarni potrošači. Postoje i simbiotične zajednice u kojima simbiont stvara energiju na licu mjesta.